Utorak, Novembar 04, 2008
Папир
Одувек сам гледао ту твоју белину,
тај папир беле соли.
Колико је живот крив,
а колико га криво виде,
Ни он није туђ исцепан
у четири ћошка
као ни живот,
а ни смрт рађања вредна.
Посвета девојци коју познајем кроз речи...
Uvek se zamislim nad tvojim stihovima.
A kako sam te videla, možeš pogledati na prvoj od Otkačenih fotki, juče.
I ja sam se zamislila!
Papir sve trpi.
Papir beli
srecu deli..
Ja cu ti na papiru nacrtati oblake...
bele....
nestalne...
i jedno Sunce...
nasmejano...
zrake ces docrtati sam...
onda cu ti
na papiru nacrtati
livadu...
sarenu...
rascvetanu...
mirisnu...
nacrtacu i tebe...
a ti ces sam
docrtati devojcicu...
i vase leptirice...
u sarenim cipelicama
sa zvonkim osmesima...
onda cu iz oblaka
pustiti
nekoliko kapi
tople kise....
a ona ce zajedno sa
Suncem
nacrtati dugu
Vasu dugu!
I papir vise nikad nece biti beo.:)
procitah ovo kad si objavio.Nekoliko puta.Pa jos jednom malopre.I sad se vratih.I jednostavno...i dalje ne znam koji je komentar dostojan.
Ne samo da se zamislis... Nego prosto osecas onu potrebu da znas "sta je pesnik hteo da kaze" :)
Casper svaka cast :)
Krila :**
Тијо, јако ми је жао, чекам те на свакој твојој страници живота да те подржим и подигнем високо.



